zagreb@mission.mfa.gov.az Hrvatski · English

O Khojalyju

Uvod

Hodžali je rajon smješten u gorskoj regiji Karabah u Azerbajdžanu. Njegov je teritorij bio dijelom bivše Autonomne oblasti Nagorno-Karabah (NKAO), osnovane u sklopu Azerbajdžanske Sovjetske Socijalističke Republike (SSR) koja je postojala do 26. studenog 1991. NKAO je bio umjetno uspostavljena administrativna jedinica, koja je predstavljala odgovor na teritorijalne zahtjeve Armenske SSR. Kao posljedica armenskih pretenzija na teritorij, administrativne granice namjerno su utvrđene tako da se osigura da armensko stanovništvo čini većinu. Hodžali je bio jedno od rijetkih naselja u ovoj administrativnoj jedinici koje je bilo naseljeno pretežno Azerbajdžancima.

Početkom 1990-ih, oružani sukob zahvatio je ovu regiju kada je Armenija pokrenula agresorsku vojnu akciju protiv Azerbajdžana s ciljem ostvarenja svog dugogodišnjeg plana usmjerenog na okupaciju azerbajdžanskih teritorija. Jednostrano odcjepljenje Nagorno-Karabaha od Azerbajdžana i njegovo pripajanje Armeniji činilo je srž tog plana. Posljedica toga bila je da je Armenija okupirala ovu regiju, uključujući Hodžali te sedam drugih rajona Azerbajdžana. Rat koji je uslijedio nakon ove agresije odnio je trideset tisuća života, gotovo milijun Azerbajdžanaca postalo je izbjeglicama i interno raseljenim osobama, a tisuće su ljudi nestale bez traga. Unatoč tome što je otada prošlo više od dvadeset godina, nema znakova da će Armenija odustati od svoje agresije koja je još uvijek u tijeku i povući svoje postrojbe iz okupiranih teritorija.

Zemljopisna obilježja

Ukupna površina Hodžalija je 940 kvadratnih kilometara, a prije početka sukoba 7.000 ljudi živjelo je u tom gradu. Hodžali se nalazi 10 kilometara sjeveroistočno od Hankendija, na sjecištu glavnih cesta Agdam-Šuša i Askeran-Hankendi. Budući da je imao jedinu civilnu zračnu luku u tom području, Hodžali je bio važno komunikacijsko središte te je postao utočištem za mešketske Turke koji su bježali od krvavih međuetničkih sukoba u srednjoj Aziji, kao i za azerbajdžanske izbjeglice protjerane iz Armenije.

Područje ovog rajona uglavnom je planinsko. Najviši vrhovi su Gizgala (2843 m) i Girhgiz (2830 m). S izuzetkom visokih planinskih područja, klima je umjerena/topla. Visoka planinska područja prekrivena su subalpskom i alpskom tundrom. Najznačajnije rijeke su Badara i Gargar. Površinski sloj tla uglavnom se sastoji od brdskog i planinskog tla. Na 40 % ovog područja rastu lijeska, bukva, javor, breza i drugo drveće.

Povijest i kultura

Utvrda u Askeranu iz zraka, 18. stoljeće
Utvrda u Askeranu, 18. stoljeće

Hodžali je povijesni i kulturalni dio Azerbajdžana. Pripada kulturi Hodžali-Gadabaj koja datira iz 14.-7. stoljeća pr. n. e. Pogrebni spomenici iz kasnog brončanog i ranog željeznog doba, poput kamenih kutija, pogrebnih humaka i nekropola, otkrivene su u ovom gradu. U Hodžaliju se također nalaze povijesni arhitektonski spomenici – okrugla kripta (1356.-1357.) i mauzolej (14. stoljeće). Arheološkim iskapanjima pronađeni su i razni ukrasi od kamena, bronce i kosti, kao i keramički predmeti za kućanstvo. Ime asirskog kralja Adad-nirarija (807.-788. pr. n. e.) ugravirano je na jednoj od perlica pronađenih u Hodžaliju.

Utvrda u Askeranu, koju je u 18. stoljeću dao sagraditi kan Karabaškog kanata Panah Ali, nalazi se unutar administrativnih granica Hodžalinskog rajona, na objema obalama rijeke Gargar. Utvrda, koja je sagrađena od kamenih kocki, sastoji se od dva dijela. Mirovni pregovori koji su održani 1810. godine u ovoj utvrdi između Rusije i Irana predstavljaju značajnu povijesnu prekretnicu vezanu uz ovu utvrdu, koja joj dodatno daje na povijesnom značaju.

Vinogradarstvo, pčelarstvo, stočarstvo i uzgoj žitarica bile su glavne djelatnosti stanovništva Hodžalija. Prije armenske okupacije u rajonu su bili aktivni deseci kulturnih ustanova, muzeja, fakulteta, srednjih škola, zdravstvenih ustanova, poljoprivrednih i industrijskih poduzeća te drugih javnih organizacija. Tvornica tekstila, dvije srednje škole i dvije osnovne škole bile su otvorene u administrativnom središtu Hodžalija.

Administrativne podjele

Susjedni rajoni: Lačinski rajon, Keljbadžarski rajon, Agdamski rajom, Hodžavendski rajom i Šušinski rajon.

U Hodžaliju se nalazi jedno gradsko središte, jedno naselje (Askeran) i 50 sela.

Sela: Almali, Garakotuk, Balidža, Hanjurdu, Mehdibajli, Džamili, Čanagči, Sihnag, Dahjurd, Dašbulag, Badara, Hanjeri, Gajabaši, Sundžinka, Harov, Dahdahan, Hanabad, Ahgadik, Ašagi Gilidžbag, Kosalar, Baškand, Džanhasan, Tazabina, Gišlag, Džavadlar, Jalobakand, Garabulag, Damirčilar, Guščubaba, Madatkand, Giziloba, Ašagi Jemišdžan, Hačmač, Juhari Jemišdžan, Mešali, Nahečivanli, Agbulag, Aranzamin, Dahraz, Pirdžamal, Pirlar, Dašbaši, Farruh, Sejidbajli, Ulubaba, Šušakand, Daškand, Muhtar, Sardarkand, Šalva.